Simboli su europskog ujedinjenja
(Europske unije i Vijeća Europe), osim Dana Europe i Dana
Vijeća Europe, i Zastava i Oda radosti, himna europskog
ujedinjenja.
ZASTAVA
Ideja o europskoj zastavi potječe zapravo od
Vijeća Europe (VE). Od samoga osnutka 1949. godine, Vijeće
Europe (sa sjedištem u Strasbourgu) nastojalo je pronaći
simbole s kojima će se Europljani identificirati.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe 25. listopada 1955.
donijela je jednoglasnu odluku o europskoj zastavi - Europu
će simbolizirati krug načinjen od dvanaest zlatnih zvijezda
na plavoj podlozi.
Nakon više od dva desetljeća, zastupnici u Europskome
parlamentu (EP) pokrenuli su inicijativu da plavo-zlatna
zastava postane simbolom tadašnje Europske ekonomske
zajednice (EEZ). Bilo je samo pitanje vremena kada će
zastava Vijeća Europe postati službenim simbolom Europske
ekonomske zajednice. Na visokom skupu Europskoga vijeća u
Fontainebleau 1984. godine istaknuto je, između ostalog, da
je promicanje europskoga imidža i identiteta sastavni dio
približavanja procesa europskih integracija europskim
građanima. EU plavu zastavu sa 12 zvijezda službeno kao
vlastiti simbol koristi od početka 1986. godine. Europsku zastavu, dakle, danas
dijele Europska unija i Vijeće Europe.
HIMNA
Odu radosti, završni dio Devete
simfonije Ludwiga van Beethovena, za svoju je himnu najprije
izabralo Vijeće Europe 1972. godine.
Od 1986., pak, tadašnja je Europska zajednica jednoglasno
odlučila da Oda radosti postane himnom ujedinjene Europe
kojom je prilikom i upućen poziv jednom od vodećih svjetskih
dirigenata, Herbertu von Karajanu, da glazbeno aranžira Odu.
