--------------------------
Stranice izrađuje prof. informatike T. Jukić
(c) OŠ ŠK Benje 2001.-2002.g.
Šimun Kožičić Benja
Za sve one koji ne znaju ništa o osobi čije ime
nosi naša škola, pripremili smo nešto zanimljivo.
Šimun Kožičić Benja rođen je oko 1460.
godine u Zadru, u jednoj od najuglednijih plemićkih porodica. Roditelji su mu
namijenili mač i štit, ali je on izabrao drugačiji izbor.
Vojničke
atribute zamijenio je perom i knjigom, a umjesto vojničkog ruha oblači
svećeničko.
Kožičić je napisao poznato djelo «Psaltir».
«Psaltir» je zapravo knjižica-molitvenik u kojoj se nalaze neke osnovne kršćanske
molitve, te neki psalmi i druge pjesme za moljenje i pjevanje na misi. Takve su
knjižice bile ujedno i početnice iz kojih su pripravnici za svećeničku službu
i drugi vjernici učili čitati. Na prvoj stranici Kožičićeva
«Psaltira»
sasvim na vrhu stranice nalazi se azbuka, tj. popis svih hrvatskih slova napisan
hrvatskim glagoljskim pismom. Zatim dolaze molitve Očenaš, Zdravo Marijo i početak
Vjerovanja apostolskog.
Godine 1502. postaje zadarski kanonik i
upravitelj crkve Sv. Ivana izvan luke u Zadru, a 1509. godine biskup modruški.
Na lateranskom koncilu u Rimu 1513. godine Šimun Kožičić Benja govori o
nevoljama svoje domovine(De Croatae desolatione-Osamljena Hrvatska) i traži
pomoć. Nakon što su Turci upali u Modruš, Benja odlazi u Rijeku gdje 1530.
godine osniva glagoljsku tiskaru.
Do 1531. godine tiska još 5 glagoljskih
knjiga: «Oficij rimski»(molitvenik), Knjižice krsta»(mali ritual),
«Misal hruacki»(misal), »Knjižice od žitija rimskih arhijerov i
cesarov»(povijesno djelo o rimskim papama i carevima), «Od bitja redovničkog
knjižice»(priručnik o tome kakav treba biti redovnik):
Godine 1532. preselio se u Zadar gdje je umro
u ožujku 1536. godine. Sahranjen ju u crkvi Sv. Jerolima na Ugljanu, a njegov
je brat Ivan Donat ondje postavio nadgrobni spomenik. Retrospektivni portret
biskupa Šimuna Kožičića Benje nalazi se u Narodnom muzeju u Zadru.
Marija Arbanas 8.c