Srednja škola Zabok nalazi se u jednoj od najmanjih, po mišljenju mnogih, najljepšoj županiji, Krapinsko - zagorskoj županiji.
Krapinsko zagorska županija se prostire na površini od 1234 km² i sjedište joj je u Krapini. Ima oko 150.000 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 120 stanovnika/km².
U nazivu županije nalazi se riječ koja je u vezi sa riječju "zagora" u nekim slavenskim jezicima u kojima je kao prostorno-lokacijski pojam dosta česta i označava teritorij iza gore, odnosno za gorom. Hrvatska ima dva takva osobita zagorska prostora: Dalmatinska zagora i Hrvatsko zagorje.
Županije kao upravno-teritorijalne jedinice imaju dugu tradiciju u Hrvata. One se postupno oblikuju dolaskom Hrvata u jugoistočnu Europu i imaju neprekinuti kontinuitet sve do 1922. godine. Samostalna zagorska županija krajem 15. st. ulazi u sastav Varaždinske županije. Ponovno se uspostavlja novim teritorijalnim ustrojstvom RH nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora. Današnju Krapinsko-zagorsku županiju ne možemo poistovjetiti s Hrvatskim zagorjem koje je prostorno šire. Međutim, ova Županija obuhvaća njegov najosebujniji, najveći i najvažniji dio. Nalazi se na krajnjem sjeverozapadu peripanonskog prostora, uz granicu s Republikom Slovenijom.
Najizrazitiju među Županije možemo pratiti na zapadu i sjevero-zapadu slijedeći tok rijeke Sutle sve do njezinog izvorišta. Sjevernu među čini Maceljska gora (718 m) i hrbat Ivanščice (1060 m), na istoku se dodiruje sa zapadnim obroncima Kalničke gore, a na jugoistoku od Zagrebačke županije dijeli je Medvednica (1033 m). Reljefno najslabije izražena i najneodređenija je međa na jugozapadu.
Od svih županija Krapinsko-zagorska je etnički najhomogenija. 97,8% stanovništva čine Hrvati. Velika gustoća naseljenosti nije rezultirala i nastankom većih gradskih naselja. Ne postoji naglašena koncentracija stanovništva u gradovima ni dobro razvijena urbana mreža. Prevladavaju grupirana naselja i razbacan posjed. Seoska naselja udaljena od glavnih prometnica demografski stare i polako se prazne.
Prirodna sredina s pitomim zagrebačkim brežuljcima, vinogradima, šumama i termalnim izvorima oduvijek je očaravala posjetitelje. Turističku ponudu obogaćuju srednjovjekovne utvrde, ladanjski dvorci, parkovi i crkve. Zavodljive prirodne atraktivnosti i spomeničku baštinu nadopunjuje autentični ugođaj po brežuljcima razasutih klijeti s nikad ispražnjenim bačvama vina, proštenja s "gvircom", licitarskim srcima, zagorske popevke, miris sjenokoša, štrukli, bučnica, savijača od sira.
Turističko-geografski položaj iznimno je povoljan jer Županijom prolazi Phyrnski pravac, a u blizini se nalazi glavno ishodište turista, visoko urbanizirana, industrijalizirana i ekološki ugrožena zagrebačka aglomeracija.